Home
page Naslovna <
< < Nazad
(postavljeno
23. septembra 2010. godine)
Vežbe u vodi imaju i te kako
pozitivan uticaj na sveukupno zdravlje, pogotovo kada je reč o
kardiovaskularnim vežbama, zatim vežbama snage, fleksibilnosti,
rehabilitacionim vežbama i vežbama za smanjenje telesne mase.
Vežbe u vodi mogu biti od
pomoći apsolutno svima. Primera radi, sportisti koriste vodu kao sredinu
za oporavak od raznih povreda. Kada je reč o vežbanju u vodi, ne postoje
starosna ograničenja, niti ona koja se odnose na fizičku spremu
osobe. Samo vežbanje u vodi manje je stresno za ljudsko telo od ostalih vidova
vežbanja, a pogotovo je korisno kada je reč o trudnicama. Ono što mnogima
može takođe biti izuzetno bitno jeste i činjenica da
ograničavajući faktor nije čak ni ukoliko osoba ne zna da pliva.
Naime, većina vežbi radi se u vertikalnom položaju, a bonus je i taj što
nećete čak morati ni kosu da pokvasite.
Opšte karakteristike vode
čine je odgovarajućom sredinom kako za osobe koje su u formi, tako i
za one koje nastoje da se vrate u staru formu ili dovedu u red. Sama voda veoma
godi ukočenim i bolnim zglobovima, kao i krhkim kostima koje se olako mogu
povrediti tokom dodira sa podlogama tokom vežbanja na tlu; za njih je nalik
jastučićima koji ublažavaju svaki kontakt i svaki pokret čine
lakšim. Kada ste u vodi do struka, vaše telo nosi i trpi svega 50% vaše
sveukupne telesne težine, do grudi 25-35%, a do vrata svega 10%. Povrh svega,
umanjenje ravnoteže inicira brži dotok i protok krvi između srca i
ekstremiteta. Dok voda značajno umanjuje uticaj na kičmu i zglobove,
trčanje i druge vertikalne pokrete, u osnovi, vežbe u plićaku ipak
ostavljaju manje posledice usled dolaska u kontakt sa sredinom u kojoj se
vežba. Upravo iz ovog razloga, stručnjaci savetuju amaterima i
početnicima nošenje obuće za vodu.
Voda, takođe, stvara
otpornost koja je čak 12 puta veća od one koju stvara vazduh, i to u
svakome smeru. Na koju god se stranu pomerite, voda vam postavlja novi izazov.
Nije vam potrebna nikakva dodatna oprema, niti rekviziti za vežbanje, kao ni
olimpijski bazen. Sve što vam je potrebno jeste telo.
Dalje, voda kao takva konstantno
hladi vaše telo i sprečava pojavu pregrevanja. Baš kao i za vreme vežbi na
tlu, dolazi do znojenja, tako da je i prilikom vežbanja u vodi izuzetno bitno
unositi što više tečnosti.
Neki od najpopularnijih programa
vodenih vežbi jesu vodeni aerobik (više nego dobra zamena za vežbe na tlu poput
hodanja, trčanja, kikboksa, čak i igranja), vežbe u dubokoj vodi
(dobre za rehabilitaciju, ne stvaraju nikakvo opterećenje na delove tela)
i preplivavanje bazena.
(postavljeno 9.
juna 2010. godine)
Džangrizavi ljudi su mnogo bolji od veseljaka u donošenju
odluka i retko su lakoverni.Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da
mrzovolja, suprotno uvreženom mišljenju, povoljno utiče na zdravlje i da
džangrizavi ljudi jasnije razmišljaju od večitih veseljaka.
Loše raspoloženje pomaže ljudima da budu konkretniji i
prilagodljiviji u ophođenju sa svetom, a time i uspešniji, zaključak
je grupe australijskih istraživača sa Univerziteta Novog Južnog Velsa.
Napad mrzovolje nas zapravo podstiče da jasnije razmišljamo, istakao je
vođa tima profesor Džo Frogas za Australijski naučni magazin.
Džangrizavi ljudi su mnogo bolji u donošenju odluka i retko su lakoverni.
Dok vedro raspoloženje podstiče kreativnost, fleksibilnost, saradnju i
brzo povezivanje misli, depresivno pak izoštrava koncentraciju i pomaže nam da
pažljivije posmatramo svet oko sebe, objasnio je Forgas, prenosi Bi-B-Si.
Istraživači su, takođe, ustanovili da se mrzovoljni ljudi lakše
suočavaju sa više zahtevnih situacija zbog načina na koji mozak
"prevodi informacije stvarajući strategije".
Profesor Forgas je od volontera tražio da pogledaju nekoliko filmova i povežu
ih sa pozitivnim i negativnim događajima u njihovom životu kako bi ih
doveo u različita raspoloženja. Zatim je od njih tražio da reše seriju
psiholoških zadataka. Oni koji su bili loše raspoloženi napravili su manje
grešaka i bolje su se sporazumevali od onih koji su bili vedro raspoloženi.
"Pokazalo se da srednje loše raspoloženje pomaže ljudima da budu
konkretniji i prilagodljiviji u komunikaciji, a time i uspešniji", naveo
je profesor Forgas.
Prethodna istraživanja pokazala su i da vremenske prilike slično deluju na
ljude. Tako sumorno, kišno vreme izoštrava pamćenje, dok vedar sunčan
dan ljude čini zaboravnim. lasnim smehom, u trajanju od 10 do 15 minuta
dnevno, može se potrošiti između 10 i 40 kalorija, koliko sadrži kockica
čokolade. Za one koji se redovno smeju, to na godišnjem nivou znači
dva kilograma manje.
Kada se smejemo, aktiviraju se dijafragma, trbušni mišići, mišići
lica, a nekada i muskulatura ruku, nogu i leđa. Smeh stimuliše
metabolizam, a dolazi i do smanjenja nivoa kortizola i adrenalina, hormona koji
rastu za vreme stresa. Smeh takođe povećava i stvaranje limfocita,
zaduženih za uništavanje ćelija tumora, a dokazano je i da su leva i desna
strana mozga mnogo bolje koordinisane kod osoba koje imaju razvijen smisao za
humor i često se smeju.
(postavljeno
17. maja 2010. godine)
Glasnim smehom, u trajanju od 10 do 15 minuta dnevno, može se
potrošiti između 10 i 40 kalorija, koliko sadrži kockica čokolade. Za
one koji se redovno smeju, to na godišnjem nivou znači dva kilograma
manje.
Kada se smejemo, aktiviraju se dijafragma, trbušni mišići, mišići
lica, a nekada i muskulatura ruku, nogu i leđa. Smeh stimuliše
metabolizam, a dolazi i do smanjenja nivoa kortizola i adrenalina, hormona koji
rastu za vreme stresa. Smeh takođe povećava i stvaranje limfocita,
zaduženih za uništavanje ćelija tumora, a dokazano je i da su leva i desna
strana mozga mnogo bolje koordinisane kod osoba koje imaju razvijen smisao za
humor i često se smeju.
Istraživanja iz oblasti hronobiologije pokazuju da popodnevna
dremka organizam snabdeva novom energijom i pospešuje koncentraciju.
Između dvanaest i četrnaest časova, nezavisno od rasporeda
obroka, dolazi do zamora i smanjenja efikasnosti organizma.
Popodnevnom dremkom od petnaest do maksimalno dvadeset minuta telo se opušta i
prikuplja novu snagu za ostatak dana.
Dr. Vinay Goyal, svetski autoritet
na području nuklearne medicine s više od 20 godina iskustva podelio je
nekoliko efikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori.
Saveti dr. Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u
kojoj je jednostavno nemoguće sprečiti doticaj s virusom H1N1. Koje
god mere opreza poduzmete, vrlo ćete verovatno ipak doći u kontakt s
virusom. Sam kontakt nije toliki problem - veći je problem spečiti ga
da oživi u telu i učini nas bolesnima.
Vrata na koja virus ulazi u naše
telo su nosnice i usta. Dok ste još uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma
infekcije H1N1 virusom, kako biste spečili njegovu aktivnost i pojavu
simptoma i razvoj sekundarnih infekcija, možete preduzeti neke izuzetno
jednostavne korake o kojima se ne govori dovoljno u službenim uputstvima.
Korisnost preventive naglašava se, nažalost, puno manje od
"korisnosti" pravovremenog lečenja Tamifluom.
Dakle,
1. Često perite ruke (o tome
se dovoljno govori, ali nije na odmet ponoviti).
2. Hands-free pristup. To jest,
suzdržite se napasti da dirate bilo koji deo lica. Pokušajte što manje ruke prinositi
licu (naravno osim kad jedete, perete se ili spavate).
3. Promućkajte u ustima i
grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. Naime,
virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da zaživi
u telu i počne pokazivati karakteristične simptome. Obično
grgljanje stvarno može spriječiti razvoj bolesti. Taj postupak sa slanom
vodom imat će jednak učinak na zdravog pojedinca kao što će
Tamiflu imati na bolesnoga. Nemojte podcenjivati ovaj jednostavan, jeftin i
moćan način prevencije bolesti.
4. Slično kao što to treba
činiti s ustima, čistite barem jednom svakoga dana nosnice s otopinom
tople slane vode. Ne morate biti vešti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak
rutina, ali snažno ispuhavanje nosa i brisanje (tj. struganje) obje nosnice
smotuljcima vate koje ste umočili u slanu vodu lako je učiniti i vrlo
je efikasno.
5. Dajte podsticaj prirodnom
imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. Prvenstveno se to odnosi na
citrično voće. Ako uzimate C vitamin u tabletama, pazite da uzimate
onu vrstu koja ima cinka kako bi poboljšali apsorpciju.
6. Pijte što veće
količine toplih napitaka (čajeva, kafe, kakaa). Pijenje toplih
napitaka ima jednak učinak kao i grgljanje, samo u suprotnom smeru. Ono
ispire živuće viruse iz grla u želudac gdje ne mogu preživeti i
učiniti nas bolesnima.
Kada već niste mogli da izbegnete prehladu, onda bar učinite sve da
povratite izgubljenu snagu i što pre ozdravite. Šta treba jesti i piti da
oporavak ne potraje dugo: pre svega preporučuje se konzumiranje čaja
od šipka, lipe, zelenog čaja ili sirupa od vučjeg trna razblaženog s
vodom i to u velikim količinama. Dve litre tečnosti na dan jača
odbrambenu moć organizma. Važno je izbegavati mleko i sve mlečne
proizvode jer oni podstiču stvaranje šlajma u bronhijama.
Svakog drugog dana potrebno je jesti pileću supu. Važno je da to ne bude
gotova supa, već domaća, jer je bogata cinkom. Tokom prehlade
preporučuje se unošenje lako svarljive hrane i to više puta dnevno.
Idealne su takođe i mlake supe od povrća, pire od krompira i dinstani
pirinač. Od voća su najbolji: pomorandža, grejpfrut, jabuka, kivi,
papaja i banane, jer one daju snagu i bogate su vitaminima, mineralima,
mikroelementima i bioaktivnim supstancama.
Ko redovno pliva biće fit i duže će
živeti
U principu važi da kada se pliva zabave radi i bez iscrpljivanja pospešuje se
ukupna aparatura pokreta. Pre svega kada se pliva leđno, raduju se
diskusi.
Ali plivanje trenira i srce i krvotok. Pošto hladna voda pruža otpor, moraju da
se uposle svi mišići da bismo mogli da se krećemo.
Pokretima prilikom plivanja se jača i celo telo jer se skoro svi
mišići jačaju i izgrađuju. Ovo je posebno važno za sve ljude
koji imaju slabu leđnu muskulaturu i samim tim bolove u krstima. Tempo u
vodi jača najpre ručne, ramene i leđne mišiće.
Za sve koji imaju probleme sa leđima i kičmom su posebno smisleni
kraul, delfin i leđno plivanje. Pri prsnom plivanju mora da se pazi da se
držanjem glave ne preoptereti vratni deo kičme.
Plivanje je i idealan sport za razgradnju stresa. Psihoterapeuti potvrđuju
da su ljudi koji redovno plivaju pretežno dobrog raspoloženja, sigurni u sebe,
deluju vitalno i retko se žale zbog lumbaga ili bolova u krstima.
"Lenji" životni stil je jedan od najozbiljnijih uzročnika
srčanih oboljenja. Srećom, to je jedan od onih uzročnika povodom
kojeg sami možemo nešto preduzeti.
Šta mogu vežbe?
Regularne vežbe, a posebno aerobik-vežbe, mogu učiniti mnogo toga dobrog:
* ojačati srce i čitav kardiovaskularni sistem,
* doprineti poboljšanju cirkulacije i pomoći da se
maksimalno iskoristi kiseonik,
* sprečiti srčani udar,
* povećati količinu raspoložive energije tako da
vam omoguće bavljenje fizičkim aktivnostima što duže i bez pojave
neželjenog zamora,
* povećati izdržljivost,
* regulisati krvni pritisak,
* povećati tonus i snagu mišića,
* popraviti ravnotežu i fleksibilnost zglobova,
* ojačati kosti,
* doprineti smanjenju masnih naslaga u telu i pomoći
uspostavljanju željenje težine,
* smanjiti stres, napetost, uznemirenost i depresiju,
* doprineti boljem samopouzdanju i slici koju imate o sebi,
* poboljšati san,
* učiniti da se stalno osećate opušteno i odmorno,
kao i da budete u formi i da se osećate zdravo.
Odakle početi?
Pre nego počnete sa vežbanjem i fizičkim aktivnostima, najpre se obavezno
konsultujte sa lekarom, jer vam on može pomoći prilikom izbora programa
koji u potpunosti odgovara vašoj trenutnoj fizičkoj pripremljenosti.
Neka od jako korisnih pitanja koja možete postaviti:
* Koliko intenzivno smem da se bavim vežbanjem u toku dana?
* Koliko često smem da vežbam u toku nedelje?
* Koje su to vežbe koji bi mi godile, a da se pri tome ne
izlažem riziku od eventualnih povreda ili pogoršanja zdravstvenog stanja?
* Koje vežbe i aktivnosti bi trebalo izbegavati?
* Da li bi trebalo da uzimam lekove neposredno pre ili posle
vežbanja i fizičkih aktivnosti?
* Da li je neophodno merenje pulsa tokom vežbanja?
Koje su to najproduktivnije vrste vežbi?
Sveukupna aktivnost vežbanja može
se podeliti u tri osnovne grupe:
Vežbe istezanja ili lagano razgibavanja mišića - razgibavanje
delova tela - ruku i nogu, pre i posle vežbi doprinosi boljem pripremanju
mišića za predstojeću vežbu i samim tim smanjuje rizik od povreda i
sprečava neželjeno istezanje mišića. Redovno razgibavanje i istezanje
takođe poboljšava fleksibilnost tela.
Kardiovaskularne vežbe ili aerobik - predstavljaju fizičke
aktivnosti koje uključuju rad svih mišićnih grupa odjednom. Ovakav
vid vežbi jača srce i pluća, a takođe reguliše i popravlja
sposobnost organizma da na najbolji mogući način upotrebi kiseonik iz
spoljašnje sredine. Aerobik vežbe spadaju u grupu vežbi koje imaju
najpozitivniji uticaj na srce. Tokom vremena, ovakav vid vežbanja može umnogome
doprineti regulisanju otkucaja srca i krvnog pritiska, a samim tim i popraviti
disanje jer će se prilikom vežbanja srce manje zamarati.
Vežbe snage - vežbe koje čine da se mišići konstantno
kontrahuju, sve dok se sam mišić ne "umori", čime organizam
dobija na snazi i samim tim i izdržljivosti. Međutim, ove vežbe se nikako
ne preporučuju ozbiljnijim srčanim bolesnicima.
Stres je danas
sastavni deo života svakog od nas. Uz dnevne obaveze idu tenzija na poslu,
nerviranja u javnom prevozu i saobraćaju, glavobolja kako sastaviti kraj s
krajem od prvog do prvog... Organizam do određenih granica sam pokušava da
se izbori s ovim problemom, međutim, ukoliko je izložen produženom stresu,
mora da poklekne. Dugotrajna napetost i stres ostavljaju i te kakve posledice
po zdravlje čoveka. Zbog toga je važno raznim relaksacionim vežbama,
šetnjama u prirodi, jogom, dobrom masažom, plesom i sličnim
opuštajućim tehnikama pomoći organizmu da se izbori sa svakodnevnim
problemima.
Posebne vežbe
Naučno je
potvrđeno da stres leče suze, smeh i fizička aktivnost. Za smeh
nismo baš uvek raspoloženi, a posebno ne dok smo pod pritiskom. Plakanje možda
jeste lekovito, ali ne stoji dobro nikom od nas. Zbog toga treba odabrati
fizičku aktivnost. Mnogi centri u Srbiji organizuju različite
antistres programe.
Joga
Joga vežbe pomažu
u neutralisanju problema prouzrokovanih napetošću i stresom. Vežbe
jačaju i usklađuju delovanje nervnog sistema, stabilizuju
psihofizičko stanje vežbača, podstiču staloženost, smirenost
uma, opuštenost i osećaj unutrašnjeg mira. U vežbama joge naizmenično
se smenjuju mišićna aktivnost i opuštanje mišićnih grupa –
relaksacija, i na taj način nas vežbe oslobađaju stresa i napetosti.
Vežbe joge se izvode polako uz punu koncentraciju i svesno izvođenje
pokreta. Jogu je dovoljno vežbati dva puta nedeljno.
Vežbe disanja pomažu vam da dišete punim plućima, umanjuju osećaj
anksioznosti i poboljšavaju cirkulaciju. Disanjem se možete osloboditi stresa,
a kada se oslobodite stresa, sve ostalo polako dolazi na svoje mesto, bolje se
osećate, odmorniji ste.
Pilates
Stres i umor
uglavnom su posledica lošeg držanja tela, neravnoteže u telu, nepravilnog
disanja. Pre nego što telo izložimo naporima svakodnevice, moramo da ga
ojačamo i naučimo da ga kontrolišemo. Pilates nije mukotrpna metoda i
ne izaziva umor i bol, a instruktori veliku pažnju posvećuju i pravilnom
disanju. Pilatesom se jačaju i oblikuju mišići, ispravlja se držanje
tela, daje gipkost, poboljšava ravnoteža, usavršava oblik tela ali se i
oslobađa stres. Pilates predstavlja sistem vežbi istezanja tela i snage
koji je pre devedesetak godina razvio Jozef H. Pilates. Vežbe pilatesa ne
zahtevaju nikakvu opremu i mogu da se izvode u svakom prostoru gde telo može
udobno da se ispruži.
Dobra masaža
Masaže mogu veoma
da pomognu u oslobađanju od stresa. Prema svakom čoveku kreira se
posebna antistres masaža, u zavisnosti od njegovog senzibiliteta, nivoa stresa,
godina, zdravstvenog stanja. Najčešće su to kombinacije proverenih
tehnika. Kao, recimo, kombinacije refleksne masaže, akupresure, šiacu masaže,
švedske masaže, limfadrenaže aromaterapije. U aromaterapiji najčešće
koriste ulja citrusnog porekla u kombinaciji s lavandom.
Posebnu pažnju treba obratiti na odabir terapeuta, koji mora biti apsolutno
obučen. Ne postoji univerzalna masaža koja se može primenjivati kod svih.
Terapeut mora da zna koja kombinacija proverenih tehnika odgovara svakom
pojedincu. Koliko masaža je potrebno da bi telo bilo u top formi,
oslobođeno od napetosti i stresa, zavisi od svakog pojedinačno.
Preporučuje se bar jedna masaža nedeljno od sat i po vremena. Uz masažu se
uključuju vežbe disanja, muzikoterapija, boje...
Muzika za telo i dušu
Muzika takođe
ima jak uticaj na telo i psihu. To su potvrdila i brojna naučna
istraživanja. Posle napornog dana, tuširanje uz muziku ili izležavanje na
krevetu odličan je način opuštanja i oslobađanja od stresa.
Muzika se u terapijske svrhe koristi u pojedinim bolnicama u Velikoj Britaniji
i SAD, kako bi se umanjio bol kod pacijenata. Slušanje muzike može da ubrza ili
umiri vaš um i telo. Danas je poznato kako muzika pomaže u opuštanju, a pod
njenim uticajem moždani beta-talasi prelaze u alfa-talase koji nas dovode u
stanje opuštene budnosti.
Ples
Ples je idealan za
oslobađanje od stresa, jer upošljava mentalne i motoričke funkcije.
Osim toga, na ovaj način se sagorevaju kalorije i oblikuje telo. Ljubav
prema plesu i uživanje u igri izaziva niz pozitivnih efekata na celokupno
psihofizičko stanje. Opuštanje uz muziku i pokret je jednostavno. Kroz
ples i igru jača se samopouzdanje, zatim sposobnost opuštanja i
emocionalna stabilnost.
Mislite pozitivno i osećaćete se dobro i srećno, pokazuju
brojna istraživanja.
Da ovo nije samo
puka fraza, potrebno je znati da loše raspoloženje često dolazi zbog
naviknutog, negativnog načina razmišljanja koje je najčešće
iskrivljeno i nerealno, pa se pretvara u zlovoljnu apatiju i nemoć. Dobro
je imati na umu da pozitivno razmišljanje i gledanja na svet oko sebe može da
se nauči, baš kao i negativno. Ukoliko ovim ovladate ne samo da ćete
sebe izvući iz malodušja i tromosti, nego ćete pružiti zadovoljstvo
okolini i drugima. Naučni dokazi pokazuju da mozak ljudi s pozitivnim
pogledom na svet lakše i bolje procesuira informacije iz spoljašnjeg sveta i na
taj način prihvata širu perspektivu od osoba koje gledaju na svet usko i
crno.
Muzika kao lek
Napetosti i
razdražljivosti može se stati na kraj i slušanjem muzike. Naime, neki neurolozi
preporučuju da se najpre sluša vrsta muzike koja odgovara trenutnom
raspoloženju, a zatim da se ona postepeno menja prema laganijim tonovima i
raspoloženju koje želite da postignete. Dobro je, savetuje ona, imati i neku
omiljenu pesmu koja uvek „vraća u život“.
Sreću podstiče „slatki greh“
Tamna
čokolada bogata je flavonoidima i antioksidansima koji poboljšavaju
zdravlje krvnih sudova i smanjuju nivo lošeg holesterola u krvi, što će se
odraziti i na dobro raspoloženje.
San reguliše raspoloženje
Nedostatak sna je
često uzrok lošeg raspoloženja. Naspavajte se jer stručnjaci govore
da sanjanje ima važnu funkciju u regulaciji raspoloženja i prevladavanju
stresnih situacija.
Smeh za bolji svet
Dokazano je da
dnevna doza smeha snažno podstiče dobro raspoloženje i poništava
učinke stresa i zabrinutosti. Zato, ako ste preplavljeni lošim
raspoloženjem, ne ustručavajte se da se nasmejete dobroj komediji, dobrom
vicu prijatelja ili bilo kakvoj neobičnoj situaciji.
Meditacija je psihički štit
Vežbe dubokog
disanja i fokusiranog uma izazivaju pojačanu aktivnost u moždanoj kori i
stvaraju pozitivna raspoloženja vedrine i optimističnosti.
Odlazak u saunu nije dobar samo za dušu i opuštanje, već i jača
imunitet
Ako želite da se opustite, ali i da ujedno učinite nešto za svoje
zdravlje, treba samo da odete u saunu. Osobe koje jednom nedeljno idu u saunu
jačaju svoj imunitet. Tokom znojenja, telesna temperaturu se uvećava
za jedan do dva stepena što - kao i groznica - dovodi do aktiviranja
odbrambenih ćelija. Smenjivanje toplog i hladnog opušta mišiće, snižava
krvni pritisak, poboljšava krvotok, metabolizam i disanje. Boravak u sauni ili
tzv. „sauniranje“ pozivitno utiče na razvoj osećaja zadovoljstva i
sreće kod ljudi i temeljno čisti kožu.
Međutim, ljudi koji pate od nestalnog krvnog pritiska, srčane
insuficijencije (popuštanja srca) ili su pak skoro doživeli infarkt, ne bi
trebali da idu u saunu. I u slučaju prehlade i akutnih upala
preporučuje se odlaganje odlaska u saunu.
Kako se na pravi način „saunirati“?
Pre odlaska u saunu ne jedite tešku hranu, ali i ne idite praznog želudca. Pre
saune se istuširajte i dobro obrišite peškirom, jer mokra koža odlaže znojenje.
Neka vam boravak u sauni bude između 8 i 15 minuta, nakon čega
izađite napolje, ohladite se na svežem vazduhu i prošetajte. Nakon toga
istuširajte se hladnom vodom i napravite pauzu od najmanje 15 minuta. Gubitak
tečnosti nadoknadite vodom ili razređenim voćnim sokovima.
Vratite se ponovo u saunu i ponovite isti postupak. Preporučuje se
maksimalno tri puta po 15 minuta boravka u sauni po jednom odlasku.
Ko se ujutru muči da ustane iz kreveta, a preko dana se oseća umorno,
pati od iscrpljenosti, tvrde psiholozi. Evo nekoliko saveta, kako da i u
stresnim vremenima povratite izgubljenu energiju.
Našim osećanjima i emocijama upravljaju prenosne materije ili transmiteri.
Da bi mi uticali na našu biohemiju tj. transmitere, koji aktiviraju pozitivna
osećanja, potrebna su nam četiri važna izvora energije: kretanje, 2,5
litra vode dnevno, zdrava ishrana i hrana za psihu.
Živimo u svetu punom hektike, buke i stresa, što dovodi pre ili kasnije do
iscrpljenosti, a ko je iscrpljen teško može da nađe put izbavljenja. Pozitivna
unutrašnja slika doprinosi da se ponovo dođe do snage. Zato započnite
svaki dan kao da će vam biti najlepši u životu. Svaki dobar razgovor je
put da se dođe do sebe. Prijatelji koji umeju da slušaju i postavljaju
prava pitanja mogu u velikoj meri da pomognu da se ponovo nađe orijentir.
Iscrpljenost je znak da su prekoračene granice fizičke i
psihičke moći. Kada je neko i na privatnom i poslovnom planu
opterećen, potrebno mu je vreme za obnavljanje energije. U tom slučaju
veoma blagotvorno je dejstvo masaže, boravak u sauni ili plivanje u termalnoj
vodi.
Ali da do iscrpljenosti ne bi došlo, naučite da vam slobodno vreme bude
sveto, i ne zaboravite da je ono što čoveka čini srećnim:
veselost, radost i prijatelji.
Opterećujuće situacije često dovode do bolova u leđima.
Međutim kada bole leđa, onda ne treba tragati samo za telesnim
već i duševnim uzrocima.
Poznate su izreke: „To mi pada teško", „Guši me", „Prolaze me žmarci
po leđima", „Boli me, kad se nešto dešava iza mojih leđa",
„Nosim težak teret sa sobom". Svim tim izjavama izražavamo vezu
između duše i tela. Kada imamo probleme čak se i naše držanje tela
menja u povijen stav. Stres vodi zgrčenom držanju tela, koje pre ili
kasnije vodi bolovima u kičmi.
Saveti za ublažavanje bolova u leđima
Odmah lečiti
Najvažnije je svaki oblik bola odmah lečiti, jer naš mozak ima tzv.
memoriju bola. Čak i susedni nervi u kičemnoj moždini trajno mogu da postanu
osetljivi na dolazeće nadražaje. Mozak registruje pravo
„bombardovanje" signala bola i šalje impulse dalje čak i kada
prvobitni uzročnik više ne postoji. To vodi ka tome, da se bolovi u
kičmi osećaju i kada je uzročnik suzbijen.
Raditi vežbe
Posmatrajte ljude oko sebe ili sebe, kakvo vam je držanje tela. Kada je
čovek konfrontiran sa negativnim osećanjima kao što su bes, tuga,
strah, stres ili ukoliko je na radnom mestu nesrećan i stalno pod
vremenskim pritiskom, primetno je napeto držanje. Ti ljudi izgledaju kao da
nose težak teret. Takvo zgrčeno držanje dovodi do atrofiranja mišića.
Moderna istraživanja mozga su pokazala, da ko ima duševnih problema najbolje
može sebi da pomogne telesnim vežbama, na primer trčanjem, brzim hodanjem,
plivanjem, istezanjem kao mačka. Takođe veoma blagotvorna za
leđa je i mašaza kao i boravak u sauni.
I na kraju zapamtite: „Telo ni na jednom delu nije bez duše, jer ona svojom
toplotom čitavo telo prožima" - rekla je nemačka časna
sestra i pisac iz srednjeg veka, Hildegard fon Bingen.
Dug život bez
stvarnog starenja i njegovih posledica oduvek je bio čovekov san.
Medicinske statistike pokazuju, međutim, da ovaj san i nije više samo san,
odnosno da tipične staračke tegobe, kao što je na primer slabo srce,
počinju sve kasnije. Dobro zdravlje se tako može sačuvati duže nego
pre samo nekoliko generacija.
Već oko 30 godina u tome nam pomažu i takozvani antiejdžing
istraživači, koji se trude da doznaju sve više o onome što nas održava
mladim, zdravim i aktivnim.
Glavni zaključak koji se pri tom nameće zapanjujuće je
jednostavan - onaj ko hoće da se naruga sopstvenim godinama treba samo
malo da pazi na to šta mu prija. Za primetno poboljšanje, pri tom, često
su dovoljni već i samo mali trikovi u ishrani, redovno kretanje i
opuštanje.
Zeleni čaj održava ćelije mladim
Naučnici su
ovim čajem iz Kine prosto oduševljeni. U njemu ima takozvanih katehina
koji jačaju arterije i sistem imuniteta, podstiču obnavljanje
ćelija, štite od raka i podstiču intelektualne rezultate - ako pijete
najmanje tri šolje dnevno. Pri tom je veoma važno da odaberete čaj
najboljeg kvaliteta, odnosno prve kategorije.
Jodirana so za razmenu materija
Koristite li
jodiranu so? Ako to nije slučaj, odmah počnite. Jod je element koji
se nalazi u tragovima i koji održava zdravom štitnu žlezdu i podstiče je
da proizvodi hormone važne za razmenu materija. Intenzivna razmena materija
jača imunitet, a što je najvažnije štiti i od mnogih bolesti, kao i od
prekomerne težine.
Ne jedite nakon 18 časova
Studije pokazuju
da mini-postovi zaustavljaju starenje. Veoma je delotvorno ako se posle 18 sati
ne jede više ništa, ili bar ne ugljeni hidrati kao što su hleb, pirinač i
testenine. Ako noću ne varimo, nastaje više hormona rasta. A oni, sa svoje
strane, obezbeđuju da se telo u snu podmlađuje i oslobađa
toksina.
Crpite snagu iz tišine
Kratka šetnja po
parku, povlačenje na nekoliko minuta u mirnu prostoriju - ako jednom
dnevno sebi priuštite trenutak tišine, time crpite novu energiju. To jača
nerve i podstiče regeneraciju.
Jednom dnevno ubrzajte puls
Kratak stres za
telo odgovara našoj prirodi. Telu je potreban da bi krvotok, razmena materija i
sistem imuniteta optimalno funkcionisali. Jednom dnevno bi trebalo da sebi
ubrzate puls, recimo penjanjem uz stepenice, kratkim trčanjem ili brzom
vožnjom bicikla.
Osobe koje u
adolescenciji i najranijoj mladosti iskazuju netoleranciju, nervozu i
agresivnost udvostručuju rizik da u zrelijim godinama pate od visokog
krvnog pritiska i obole od koronarnih bolesti.
Reč je o stalnom osećaju da nešto treba hitno uraditi, nadmetanju
po svaku cenu, tenziji, nervozi, netolerantnosti, svadljivosti i
neprijateljskom odnosu prema drugima.
Takve osobe dva puta češće obolevaju od koronarnih bolesti i visokog
krvnog pritiska nego oni koje ne iskazuju takva raspoloženja.
Generalno, što je snažnije osećanje nestrpljenja i trke s vremenom,
veći je rizik da se oboli od trajne hipertenzije.
Savet lekara: smirite se, "spustite loptu", izbegavajte nerviranje,
nastojte da budete tolerantni, batalite pušenje i "dobru kapljicu",
šetajte ako ne možete da trčite.
Ko sa osmehom na
licu korača kroz život, živi zdravije i opuštenije
Humor i smejanje pozitivno utiču na naše zdravlje. Smejanje pomaže pri
otklanjanju stresa, snižava krvni pritisak i jača imunitet. Ako se
smejete, ređa su obolenja srca i krvotoka.
Deca se u toku jednog dana 400 puta nasmeju, dok odrasli samo 15 puta.
Home page
Naslovna <
< < Nazad
Pronaći ćemo put ili ćemo ga stvoriti. Hannibal
AKTIVA sistem,
osnivanje preduzeća i radnji, knjigovodstvena agencija
Novi Sad, Pavla Papa 14, office@aktivasistem.co.rs, 021 523 655,
063 105 61 83